Feniks – osvrt

Piše

Tekst monodrame “Feniks” autorice Silvane Dragun, govori nam potresnu ispovijed žene koja je prošla užase rata, te se obračunava sa prošlošću i sadašnjošću preko dijaloga s psihijatrom. Njena problematika ne leži samo u proživljenim užasima, nego i u neizbrisivim posljedicama. Ona je silovana i trudna, što sve čini još gorim. S mnogim retoričkim pitanjima, pokušava naći smisao svega. Kao  jedini živući sugovornik, lik Psihijatra joj pokušava pomoći pronaći svoje odgovore i mir.

Tijekom monologa uočljiv je njen odnos prema posljedicama užasa koje je prošla. Ona proziva i komentira ljude, sustav koji su bili dio cijele tragedije. Suočava se sa svojim neprijateljima i proživljava unutarnju borbu pitanja kako nastaviti dalje.

Najzanimljivije se portretira njen duboko iskren odnos prema Bogu. U tom odnosu doživljava katarzu i produhovljenje na najvišoj razini. Uspjeva se izdići iznad svoje tragedije i prepustiti osvetu u Božje ruke. Za nju to znači oprost.

Ova dramatična i katarzična priča nas upoznaje s jednom zaista šokantnom sudbinom, ali poruka nije uloga žrtve.

Predstava, unatoč tragičnoj priči, nosi u sebi poantu da se svaka životna nedaća može snagom volje i odluke pobijediti. Kraj predstave donosi priču o oprostu, koliko zapravo taj čin oplemenjuje čovjeka. Prikazuje nam ogromnu hrabrost i vjeru u novi život. S obzirom da je tekst pisan po istinitom događaju, ova drama još više nadahnjuje i podučava publiku na snagu oprosta, koja je i više nego potrebna u današnjim vremenima.

Maria Gloria Kekez, kazališna glumica

feniks

PODIJELI S PRIJATELJIMA